Siromaštvo i životna sredina
Uvodna izlaganja kao osnov za potonju diskusiju dali su: Zlata Vuksanović Macura (Geografski institut SANU), Predrag Momčilović (novinar portala Mašina), Anđelka Mihajlov (profesor FTN u Novom Sadu), Aleksandar Jovanović Ćuta (aktivista Odbranimo reke Stare planine).
Politika radikalne štednje, fiskalne konsolidacije i proklamovanog ekonomskog prosperiteta očigledno je ostavila traga ne samo na standard ljudi, već i kvalitet njihovog života, te se moraju u oceni rezultata i dometa uzeti i drugi indikatori i parametri u razmatranje i kao osnov za analizu. Danas, na globalnom nivou pitanje zaštite pojedinca od siromaštva inkorporira u strategije i politike i na nivou UN, a i novoizabrana komesarka EU navela je ovaj set pitanja kao prioritet.
Degradacija životne sredine da li je uzrok ili posledica siromaštva, jedno je od pitanja, kao i ukazivanje na prisutnu zamenu teza kada se o ovome govori. Od izmene klimatskih uslova do devastiranja prirode, apsolutno sve čini život siromašnih još siromašnijim, a nivo zaštite nedovoljnim ili neefikasnim.
Ilustrujući primerima registrovanim u područjima oko termocentrala do nastojanja da se, kako je slikovito opisao jedan od diskutanata, "reke provuku kroz cevi", učesnici su se složili da efekti proizvodnje energije ne mogu se meriti sa onim nepovratnim, štetnim za ljude i okolinu.
Poglavlje 27 u fazi pregovaračkog postupka sa EU, Srbiju će donekle uvesti u proaktivno stanje prema ovom setu pitanja, i pravila na koje se njima bude obavezala biće boljitak u odnosu na postojeće stanje. Do tada nebriga, negde i jasna namera i potiranje opšteg interesa surovi odraz imaće u realnosti, u zagađenju pijaćih voda, uništenju vodotokova, prekomernoj emisiji štetnih gasova i korišćenju zastarelih tehnologija.
Prof. dr Dragoljub Mićunović u zaključku skupa podsetio je na stihove pesnika Ovidija napisane pre dve hiljade godina, u kojima je ispevana istina o krivcu za čudovišni odnos prema prirodi. Napomenuo je da centralna tema ranije je bila kako ovladati prirodom, a da se nije vodilo računa da to i takvo ovladavanje odnosi premnogo žrtava, da nestaju biljne i životinjske vrste, zdrave osnove napretka. Ocenio je da smo kao društvo i civilizacija prilično licemerni i neiskreni i da prečesto iza proklamacija stoji praznina.