Plan Demokratske stranke za kulturu u Beogradu
Piše Dragan Šutanovac, predsednik DS
Kao nekadašnji ministar odbrane smatram da smo isuviše lako u koalicionim pregovorima za Vladu Republike Srbije prepuštali resor kulture manjim koalicionim partnerima, a mnogo žustrije se borili za takozvana "ministarstva sile". To je bila greška, jer je kultura sada poslednja linija odbrane našeg građanskog dostojanstva
Naredni izbori u Beogradu moraju da budu poslednja linija odbrane našeg građanskog dostojanstva. Beograd su okupirali oni koji ne umeju da ga vode. Nakon "Beograda na vodi", agresivnog uništavanja duha grada i njegovih urbanističkih celina, problematičnog odnosa prema kulturnoj baštini, promocije nasilja, rijalitija, kiča i tabloidne kulture u svim segmentima društva, u Beogradu je potrebno proglasiti autonomiju za kulturu.
Svestan sam da mnogi građani, naši prijatelji, a među njima i brojni umetnici, u dosadašnjoj politici Demokratske stranke nisu videli dovoljnu posvećenost kulturi, zamerajući nam zanemarivanje ovog suštinskog segmenta i podilaženje populizmu. Kao nekadašnji ministar odbrane smatram da smo isuviše lako u koalicionim pregovorima za Vladu Republike Srbije prepuštali resor kulture manjim koalicionim partnerima, a mnogo žustrije se borili za takozvana "ministarstva sile". Otvoren sam za svaki razgovor o opravdanim kritikama na račun naše politike, ali ovde želim da govorim o budućnosti i o programskim ciljevima u kulturnoj politici Demokratske stranke.
Beograd, pored dobrog geografskog položaja, može da ima i veliki broj stanovnika, i razvijenu industriju i saobraćajnice samo ukoliko se dobro vodi, sistemski uz plan i program. Međutim, ukoliko Beograd uništi svoj kulturni identitet, neće ga imati ni ostatak Srbije.
U prilog tome govori da je razvoj održivih gradova i zajednica postavljen kao jedan od 17 globalnih Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija do 2030. godine. Iako je najveći broj sistemskih pitanja u nadležnosti republičkog zakonodavca, i grad u okviru svojih nadležnosti može mnogo da učini kako bi kulturna politika ravnopravno učestvovala u opštoj politici razvoja.
Razmišljajući o autonomiji univerziteta, takođe ugroženoj nedavno usvojenim Zakonom o visokom obrazovanju, razmišljali smo kako i umetnicima dati autonomiju da slobodno stvaraju zaštićeni od partijskih, tržišnih i interesnih pritisaka.
Umetnost ne može da se svrsta ni u kakve unapred predviđene forme. NJu guše nametnuta pravila, ali ipak funkcioniše u određenom sistemu. Grad kao osnivač mora da vodi brigu o svojim ustanovama, umetnicima, o dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima, ali politika ne sme da se meša u umetnost. Depolitizacija kulture biće naš najvažniji i prvi prioritet. O tome smo u Demokratskoj stranci vodili brojne razgovore i zato ovde izlažem neke od ideja koje stavljamo javnosti na uvid i očekujemo da o njima razgovaramo i saslušamo sve predloge.
Osnovati Savet za kulturu Grada Beograda
Formiraćemo Gradski savet za kulturu u Skupštini grada po ugledu na ovlašćenja Nacionalnog saveta za kulturu. Članovi Saveta biraće se iz reda uglednih i istaknutih umetnika i stručnjaka u kulturi, na predlog gradskih ustanova kulture po delatnostima, umetničkih udruženja, Univerziteta. Podržaćemo vrhunski kvalitet bez obzira na strukturu iz koje dolazi, ali na transparentan i otvoren način.
Savet će biti osnovna poluga autonomije kulture u Beogradu -- davaće predlog plana razvoja kulture i utvrđivaće smernice funkcionisanja za kulturu u Beogradu, od kapitalnih investicija, predlaganja direktora ustanova, članova upravnih i nadzornih odbora, članova konkursnih komisija, pa sve do utvrđivanja kriterijuma za raspodelu programskih sredstava na godišnjim konkursima. Istovremeno će Savet imati i kontrolnu ulogu kao telo koje će da postavlja najviše umetničke kriterijume, brani interese umetnika i vodi računa da se budžetska sredstva usmeravaju za najkvalitetnije projekte u kulturi.
Budžet za kulturu u prvoj godini mandata: povećati na 4%
Budžetska politika je najbolje merilo prioriteta svake vlasti. U vreme kada je Demokratska stranka vodila Beograd, budžet za kulturu iznosio je oko 5-6% ukupnog budžeta, u najboljim godinama čak i do 8%. Danas je on ispod 3%. Izdvajanja su danas čak i nominalno manja. Ovo ćemo promeniti.
Budžet za kulturu u prvoj godini mandata Demokratske stranke u Beogradu mora da bude 4%. Grad Beograd danas izdvaja oko 10 evra po stanovniku za kulturu, taj iznos će biti 15 evra.
Rešenje za dugove samostalnih umetnika
Grad mora da vodi brigu o svojim ustanovama i svojim zaposlenima. Ali naš prioritet je i položaj samostalnih umetnika jer 90 odsto njih živi u Beogradu.
Zbog višegodišnjeg kašnjenja Grada Beograda u plaćanju doprinosa za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje samostalnih umetnika, došlo je do velikog duga. Zato ćemo hitno da pokrenemo rešavanje dugova samostalnih umetnika prema Poreskoj upravi. Grad Beograd će direktno da se uključi u pronalaženje rešenja sa Poreskom upravom, sa ciljem da se kamate otpišu, naprave povoljni reprogrami i nastavi sa redovnim uplatama doprinosa.
Veća sredstva za programske troškove
Uz sve finansijske probleme, Grad mora da brine o ustanovama kulture koje je osnovao. Pre svega, povećaćemo sredstva za programske troškove. Naše ustanove nisu samo zgrade u kojima umetnici provode radno vreme, već su prostori za stvaralaštvo. Ako nema programa, nema ni života u našim ustanovama.
Pored suštinskih problema, kulturu u Beogradu degradiralo je i nerazumevanje da nije cilj kulture da stvara profit, već da je ona suština, najvažniji impuls jednog društva i jedina prava odbrana i zemlje i grada; kao i neshvatanje da zaposleni u institucijama kulture i slobodni umetnici ne mogu, primera radi, da rade "od devet do pet" i da imaju radno vreme zbog drugačijeg procesa rada.
Ukidanje zabrane zapošljavanja i uvođenje programa prakse
Srbija mora da izvozi kreativnost, a ne kreativce. Zato ćemo, u saradnji sa Univerzitetom umetnosti, zahtevati prekid zabrane zapošljavanja u kulturi, i osmislićemo programe prakse kako bi mladi umetnici na vreme počeli da rade i stiču iskustva.
Osnivanje gradske galerije
Obnovićemo staru ideju Demokratske stranke o pronalaženju adekvatnog prostora za gradsku galeriju. Kao ministar odbrane, učestvovao sam u procesu rešavanja pitanja zgrade za Muzej grada Beograda, i taj projekat ćemo nastaviti kroz obezbeđivanje sredstava i za to.
Stalni prostor za Prirodnjački muzej
Beograd čeka svoj Prirodnjački muzej više od jednog veka. Neverovatno kulturno blago čuva se u fundusima i memljivim podrumima. Iako je Prirodnjački muzej republička ustanova kulture, Beograd će pomoći u pronalaženju adekvatnog prostora kako bi ovaj sadržaj konačno postao dostupan svim ljudima.
Habovi za mlade umetnike
U napuštenim industrijskim ili vojnim objektima nalazi se kreativni prostor za mlade umetnike koji nije iskorišćen. Po ugledu na kulturni centar "La Friš" u Marselju, to će biti mesta za umetničke ateljee, galerije, studija, ambijent u kome mogu da stvaraju i dizajneri i muzičari. Tu bi mogle da se smeste i neophodne sale za savremeni ples, kamerne koncerte, ali i za kreativne radionice, knjižare i inovativne ugostitelje. Ovaj projekat bi funkcionisao tako što bi Grad osposobio prostor, plaćao osnovne materijalne troškove, dok kulturni centar ne postane samoodrživ. Odluku o dobijanju prostora donosio bi Gradski savet na osnovu prethodno raspisanih konkursa.
Posebni fondovi za razvoj turizma i preduzetništva u Beogradu
Sredstva za podršku razvoju kreativnih industrija, privatnih manifestacija i inicijativa koje ostvaruju profit, treba da se sufinansiraju iz posebnih fondova za razvoj turizma i preduzetništva u Beogradu. Samo posebni umetnički programi koji se odvijaju u okviru ovih manifestacija, mogu i dalje da konkurišu u okviru godišnjeg konkursa.
Sredstva za filmske projekte
Ponovo ćemo obezbediti sredstva za film kroz konkurse za debitantski film ali i finansijsku podršku filmskim projektima koji su dobili ili mogu da učestvuju za sredstva pri evropskim fondovima.
Fond za mlade talente
Vratićemo i Fond za mlade talente iz koga su se nekada pomagali naši najmlađi i najtalentovaniji sugrađani kako bi mogli da izvode koncerte i učestvuju na međunarodnim takmičenjima.
Gradski festivalski centar
CEBEF koji je nastao spajanjem Jugokoncerta, Direkcije FEST-a i BELEF-a, mora da postane istinski gradski festivalski centar koji planira kvalitetnu koncertnu sezonu, godišnji program filmskih i letnjih manifestacija, a ne mašina za pranje para novogodišnjih koncerata. Istovremeno, CEBEF treba da postane pokrovitelj novogodišnjih programa umetničke muzike i koncerata Filharmonije, po ugledu na Bečki novogodišnji koncert koji može da postane tradicionalan i u Srbiji.
Podrška nezavisnoj sceni
U periodu kada su različite vlasti degradirale kulturne institucije i položaj samostalnih umetnika, u Beogradu se stvorila nova, veoma dinamična i nezavisna scena koja je sve vreme stvarala bez gotovo ikakve pomoći od Grada ili državnih institucija. Ovo ćemo promeniti - kvalitetne grupe ćemo podržati kroz konkurse koji će biti namenjeni njima kako bi mogli da stvaraju još više bez strepnji za egzistenciju.
Februar: mesec kulture
Moramo da stvorimo uslove da svi naši građani imaju pristup kulturnim sadržajima. Februar će u Beogradu biti mesec kulture. Obezbedićemo sredstva u gradskom budžetu kako bi građani tokom celog meseca besplatno pratili gradske kulturne programe, bilo da je reč o pozorištu, muzejima, galerijama...
Kulturno obrazovanje
Ulagaćemo posebna sredstva za programe kulturnog obrazovanja jer moramo našu decu da istrgnemo iz ruku huligana i dilera i da im ponudimo bolje sadržaje od onih koji im se plasiraju na splavovima. Svako beogradsko dete će o trošku i u organizaciji Grada Beograda bar jednom posetiti Muzej savremene umetnosti i, kada bude otvoren, Narodni muzej do završetka osnovne škole. Naša kulturna politika mora da bude inkluzivna. Obezbedićemo kvalitetne programe za decu, posebno iz siromašnih porodica, kao i za pripadnike ranjivih grupa. Sa istim ciljem, na konkursima za medijske programe u javnom interesu, posebno mesto imaće projekti koji promovišu kulturu i umetničko obrazovanje za decu i mlade.
Beograd kao grad budućnosti
Danas, posle iskustva koje imam i u vlasti i u opoziciji, ubeđen sam da se najvažnije vrednosti nalaze u autonomiji kulture i razvojnoj kulturnoj politici. Potpuno smo svesni da nema ni ekonomskog ni demokratskog razvoja bez ulaganja u kulturu.
Činjenica je da se najveći deo ljudi koji su gradili "Beograd kao grad budućnosti" nalazi upravo u Demokratskoj stranci. Kao istinske demokrate, otvoreni smo za sve ideje i sugestije jer zajedno moramo da odbranimo kulturu našeg Beograda i napravimo od njega kulturnu i stvaralačku prestonicu ovog dela Evrope.
(Izvor: Nedeljnik)