Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača kao podsetnik da zajedno možemo da rešimo globalne krize
Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača ima za cilj da podigne svest o značaju ove teme, ali istovremeno nas podseća na to da je moguće na globalnom nivou postići dobre rezultate u rešavanju globalnih kriza ako tome pristupimo zajednički i vođeni naukom.
Ozonski omotač je deo Zemljine stratosfere i ima izuzetno važnu ulogu za život na planeti pošto zaustavlja većinu štetnog ultraljubičastog zračenje Sunca. Naučnici su krajem 70-tih godina došli do podataka da čovečanstvo svojim aktivnostima i prekomernom upotrebom štetnih gasova, naročito u aerosolnim sprejevima i rashladnim uređajima uništava ozonski omotač do te mere da se stvaraju rupe u ovom, neophodnom zaštitnom sloju. Ukazali su na to da se promene kreću u dramatičnom pravcu i da do 2050. godine može da se ošteti veći deo ozonskog omotača Zemlje. To je pretnja životu na planeti zbog pogubnog uticaja na useve, ekosisteme, na zdravlje ljudi kroz povećanje broja slučajeva raka kože, oštećenja očiju... Potvrda od strane naučnika upalila je alarm i mobilisala međunarodnu zajednicu da se uspostavi mehanizam za globalni odgovor na ovu pretnju. Napravljeni su koraci ka uspostavljanju saradnje i preduzimanju hitnih mera za zaštitu ozonskog omotača, što je i formalizovano u Bečkoj konvenciji. Konvencija je usvojena i potpisana 22. marta 1985. godine od strane 28 država, što je dovelo do izrade Montrealskog protokola o supstancama koje uništavaju ozonski omotač. Tako je Generalna Skupština UN 1994. godine proglasila 16. septembar Međunarodnim danom zaštite ozonskog omotača, obeležavajući datum potpisivanja Montrealskog protokola.
Zahvaljujući Montrealskom protokolu, naučnici, industrija i vlade su preduzeli mere u smislu uklanjanja iz upotrebe gasova koji oštećuju ozonski omotač. Na globalnom nivou primena montrealskog protokola je dobro funkcionisala i to je dovelo do uklanjanja 99% tih supstanci.
Danas naučnici raspolažu podacima da se ozonski omotač polako oporavlja, a ozonske rupe smanjuju. Procenjeno je da će se oporavak na polovima desiti do 2060. godine, na severnoj hemisferi do 2030. godine, a na južnoj hemisferi će ozonske rupe nestati do 2050. godine.
Današnji datum je ujedno i podsetnik da akcije na očuvanju ozonskog omotača moraju da budu stalne, da se spreči dalje oštećivanje. Posebno je značajno da se mladi ljudi u potpunosti uključe u sve aktivnosti, pre svega kroz obrazovni sistem pošto je ovo pitanje uslova za bezbedan život budućih generacija.
Demokratska stranka insistira na tome da je uvođenje tema iz životne sredine u obrazovni sistem Srbije izuzetno značajno, te da treba da postoji na svim nivoima obrazovanja. Podizanjem nivoa znanja mladih generacija o načinima očuvanja životne sredine i o značaju te teme za njih doprineće njihovom većem uključivanju u rešavanje brojnih problema iz životne sredine u našoj zemlji.
Vesna Petković
Zahvaljujući Montrealskom protokolu, naučnici, industrija i vlade su preduzeli mere u smislu uklanjanja iz upotrebe gasova koji oštećuju ozonski omotač. Na globalnom nivou primena montrealskog protokola je dobro funkcionisala i to je dovelo do uklanjanja 99% tih supstanci.
Danas naučnici raspolažu podacima da se ozonski omotač polako oporavlja, a ozonske rupe smanjuju. Procenjeno je da će se oporavak na polovima desiti do 2060. godine, na severnoj hemisferi do 2030. godine, a na južnoj hemisferi će ozonske rupe nestati do 2050. godine.
Današnji datum je ujedno i podsetnik da akcije na očuvanju ozonskog omotača moraju da budu stalne, da se spreči dalje oštećivanje. Posebno je značajno da se mladi ljudi u potpunosti uključe u sve aktivnosti, pre svega kroz obrazovni sistem pošto je ovo pitanje uslova za bezbedan život budućih generacija.
Demokratska stranka insistira na tome da je uvođenje tema iz životne sredine u obrazovni sistem Srbije izuzetno značajno, te da treba da postoji na svim nivoima obrazovanja. Podizanjem nivoa znanja mladih generacija o načinima očuvanja životne sredine i o značaju te teme za njih doprineće njihovom većem uključivanju u rešavanje brojnih problema iz životne sredine u našoj zemlji.
Vesna Petković